Preporučen rezolucija 1200 x 960 Sadržaj se mijenja jednom mjesečnoDatum posljednje objave15.09.2007.
 
 
    
 
 

POVRATAK

 
  • Mr.sc. Tena Perišin je profesor sociologije, komparativne književnosti, te engleskog jezika i književnosti.
  • Magistar je društveno-humanističkih znanosti iz područja Filologije.
 
 
  • U televizijskom novinarstvu okušala se u različitim formama.
  • Radila je kao reporter, urednik i autor dokumentarnih emisija.
  • Aktivno se služi engleskim i talijanskim jezikom, a sporazumijeva se na francuskom, njemačkom i češkom
 
  • Njeno obrazovanje i osobni afiniteti motivirali su je da se prijavi na audiciju za televizijske suradnike-novinare 1981. godine.
  • Tijekom dugogodišnjeg radu na Televiziji Zagreb, odnosno Hrvatskoj televiziji, istakla se kao novinar, reporter, autorica brojnih dokumentaraca, urednica programa, urednica redakcija, te voditeljica projekata.
 
  • Stručno se usavršavala na američkim sveučilištima.
  • Godinu 1984/1985. provela je baveći se istraživanjem filma na poslijediplomskom studiju na Harvardu, na Odsjeku za vizualne umjetnost
 
  • Autorica je i koautorica više radova na temu medija.
  • Između ostalog, napisala je i poglavlje u knjizi Politika u programu HTV-a, koju je 2003. objavio HHO.
  • Aktivno je sudjelovala na brojnim domaćim i međunarodnim medijskim skupovima, seminarima, okruglim stolovima ili radionicama.
 
  • Od 2003. nositelj je nastave na predmetu Televizija na Studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti.
 
  • Trenutačno je pomoćnica Glavnog urednika Informativnog programa za organizaciju i digitalizaciju.
 
 
  • A više o njenom novinarskom radu i karijeri moći ćete saznati ukoliko svojim mišem kliknete na slijedeći link: Tena Perišin - novinar
 
 

TV je kućni ljubimac bez kojega ne možemo zamisliti dan. Mediji su sredstva i oruđa kojima se služimo, a i koja služe za hipnozu mase u koju se mnogo puta ubrajamo. Demagogijom se često vladalo masom. Danas postoje suptilnija sredstva. To se često čini kroz razonodu i zabavu. TV sapunice ovladale su masovnom publikom i osvojile udarne termine. Zašto je to tako, porazgovarali smo s Mr. sc. Tenom Perišin, pomoćnicom Glavnog urednika Informativnog programa Hrvatske televizije i predavačicom na predmetu Televizija na Studiju novinarstva Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu

 
 Razgovarala i piše: Sunčica Furdek
 
 Zašto su se sapunice u velikom broju tako naglo pojavile u Hrvatskoj?
 
  • Poplava domaćih sapunica poklopila se s dolaskom komercijalnih televizija. Tako na primjer najave da će RTL u udarnom terminu emitirati sapunice, te da je tim oružjem uništio informativne emisije javne televizije, sigurno su utjecale da se i HTV dobro pripremi.
  • Tako je već u prvoj sezoni RTL-a , HTV izbacio svoju prvu pravu sapunicu Vilu Mariju.
  • U samom startu, Vila Marija imala je odličnu gledanost. Termin od 18.30 ili 18.40 bio je dovoljan da odvuče dio potencijalnih gledatelja RTL-ovih vijesti koje se emitiraju u 18.45. No, u isto vrijeme istom tom sapunicom HTV-e je potisnuo emisije javnog sadržaja koje su uvijek bile odlika Hrvatske televizije.
  • Tako je na primjer u sezoni dok se emitirala Vila Marija, na 2. programu emitirao odličnu vanjskopolitičku emisiju Internacional, sa sjajno napravljenim reportažama iz svijeta.
  • Netko će reći sapunica nema iste gledatelje kao vanjskopolitička emisija.
  • Moguće da nema, ali ako mi još uvijek imamo jedan televizor u obitelji, onda je vjerojatnije da će izbor pasti ili na sapunicu ili na vijesti koje se prikazuju na RTL-u.
 
 Kolika je u postotku stvarna gledanost nestvarnih serija u Hrvatskoj?
 
  • Nemam točan pregled svih sapunica koje se kod nas prikazuju. Ali i ovako napamet mogu reći da su gotovo sve domaće sapunice.
  • Zanimljivo je da je velika gledanost i meksičkih sapunica koje se prikazuju sredinom dana.
  • Tako se sada informativne emisije vezuju za sapunice jer im to diže gledanost.
 
 Publika se često poistovjeti s nekim likom u sapunici, a i same glumce u stvarnom životu doživljava kao likove iz serije. Koji su psihološki i sociološki aspekti utjecaja TV sapunica na publiku?
 
  • Prevelika identifikacija glumca s nekim likom, može na karijeru mlađeg glumca imati posljedice. A ne odnosi se to na glumce koji glume samo u sapunicama.
  • Na primjer, Tarik Filipović je odličan glumac. No, morat će se jako truditi da mu lik voditelja Milijunaša ne zasjeni sve ostale uloge koje ima u kazalištu ili na filmu. Ali bilo je toga i prije.
  • Mnogi glumci ostali su zauvijek "zabetonirani" u liku iz serije. Dudek je tako ostao Dudek, pa kada je kasnije kao Martin Sagner, postao i zastupnik u Saboru.
  • Publika se poistovjećuje s likovima u sapunici, to je istina. Ali, poistovjećivali su se i ranije, s poznatim likovima dramskih serija.
  • To je jednostavno jedna od osnovnih karakteristika televizije kao medija.
  • Televizija je "domaći" medij, ona je različita od filma jer je po svojoj biti zamišljena da se gleda u domaćem ambijentu, u obitelji, o likovima se razgovara i komentira i za vrijeme trajanje programa.
  • I ako gledamo kontekst u kojem je radnja smještena, to su obično obitelj i ured. I to ne samo u sapunicama, nego i u popularnim humorističnim serijama.
 
 Što je sitcom i koja je razlika između sitcoma i sapunice?
 
  • Sitcom i sapunica danas su dva tipično televizijska žanra, ali oba porijeklo imaju na radiju. I sitcom i sapunica određeni su konvencijama žanra, nekim zajedničkim elementima koji se ponavljaju i zbog kojih gledatelji to prepoznaju kao žanr.
  • Sapunice su zapravo "priče bez kraja". To je serijal koji se može prikazivati iz dana u dan, 52 tjedna u godini, s kontinuiranom pričom koja se bavi obiteljskim temama, osobnim ili obiteljskim odnosima i ima ograničen broj stalnih likova.
  • Sapunice ili serijali imaju otvoren kraj - tijekom nekoliko epizoda isprepliće se nekoliko priča, tako da za razliku od serije, nijedna epizoda nije cjelina za sebe.
  • Sitcom ili komedija situacije, je humoristična igrana serija u trajanu od oko pola sata, sa stalnim likovima i scenografijom.
  • Komedije situacije imaju jasno definiran početak, sredinu i kraj.
  • Situacija -humoristično događanje, obično se odvija oko nekog problema i komplikacija koje prate taj problem i njegovo razrješenje u okviru jedne polusatne epizode.
 
 U čemu je moć sapunica?

 

 
  • Sapunice su svjetski fenomen.
  • Skoro svaka zemlja koja ima televiziju ima svoje sapunice, zato što su jeftine i imaju veliku popularnost.
  • U vrijeme vladavine vojnog režima u nekim južnoameričkim državama, svojedobno su ljudi u javnosti slobodno mogli razgovarati jedino o nogometu i latinoameričkim sapunicama - telenovelama.
  • Kod nas su uvozne sapunice bile izuzetno uspješne u vrijeme dok nije bilo domaćih. Ali kad se pojave domaće gotovo je uvijek pravilo, u svim zemljama, da su one uvijek popularnije od najuspješnijih stranih.
  • U "šablonu" sapunice koju određuje žanr, stave se neki prepoznatljivi domaći likovi, domaće situacije, i uspjeh je zagarantiran. Uspjeh očigledno ne može pomutiti ni loša gluma, a ni nemušto napisani dijalozi.
 
 U krugu mladih intelektualaca negativno se gleda na TV sapunice. Zašto je u Hrvatskoj sve manje putopisa, kvalitetnih dokumentaraca, kulturnih i znanstvenih emisija i dobrih filmova, a sve više zabavnih programa i TV trakavica?
 
  • Ne bih rekla da je sve manje kvalitetnih dokumentaraca i filmova.
  • Problem je što gledatelji teško dolaze u priliku da ih vide. Uspjeh Zagreb Film Festivala ili Zagrebdoxa govori koliko je zanimanje mladih za dobar film, dokumentarac, kratki film.
  • Kako dobre dokumentarce, dobre kulturne i znanstvene emisije staviti u program i da ih netko gleda, to je pitanje.
  • Možda bi mnogo više ljudi gledalo takve programe kada bi njih i ljude koji to rade u medijima pratilo barem kao što se prate aktivnosti Jelene Veljače.
  • Zaista ne znam recept na koji se boriti protiv opće komercijalizacije medija.
  • Dok javnost ne shvati da može utjecati na stvari oko sebe, dotle će televizije sastavljati program koji ih po mom mišljenju podcjenjuje.
  • Sjajan ciklus stranih dokumentaraca pod zajedničkim nazivom Reporteri dok se prikazivao četvrtkom navečer na HTV-u u vrijeme dok je na prvom programu HTV-a bio Milijunaš, a na RTL-u Big Brother, gledao je zanemariv broj gledatelja.
  • Zbog toga je iz večernjeg termina prebačen u subotnji poslijepodnevni i sada imaju veću gledanost nego što su imali navečer.
 
 Koji je lijek za odvikavanje od pretjerane ovisnosti o TV serijama?
 
  • Čak i u Americi, kolijevci sapunica, one se prikazuju u terminu rano poslijepodne.
  • U večernjim terminima prikazuju se televizijski filmovi, televizijske drame, serije daleko bogatije proizvedene.
  • Kod nas su sapunice zavladale večernjim terminima.
  • Sapunicom na sapunicu, reality na reality, tako se kod nas vodi borba za marketinški kolač.
  • Gledatelji su tu navodno vrlo važni.
  • Navodno.
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present